Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena sastavljena uglavnom od kalcijevog karbonata (CaCO3) u obliku minerala kalcita. Također može sadržavati male količine drugih minerala kao što su minerali gline, silicij, pirit, siderit i kvarc. Vapnenac obično nastaje nakupljanjem morskih organizama kao što su koralji, školjke i alge ili taloženjem kalcijevog karbonata iz vode. Važan je građevinski materijal i naširoko se koristi kao građevinski kamen, kao sirovina za proizvodnju cementa i kao sredstvo za poboljšanje tla u poljoprivredi.

Do sada ste možda mislili da je prepoznavanje vapnenca nevjerojatno teško. Iako široke varijacije koje se vide u vapnencu mogu učiniti zadatak izazovnim, u većini slučajeva to je još uvijek relativno jednostavan proces. Kao i kod svake stijene, važno je zauzeti sustavan pristup pri identificiranju vapnenca i njegovih varijanti.

Da biste prepoznali vapnenac, prvo potražite njegovu karakterističnu bijelu, prljavo bijelu ili svijetlo sivu boju. Relativno je mekan i može se ogrebati novčićem, ali obično će ogrebati nokat. Kamenac će reagirati i prštiti sa slabom kiselinom poput bijelog octa. Česti su fosili, fragmenti školjki i koralja.

Budući da se cjelokupni izgled vapnenca toliko razlikuje od jednog primjerka do drugog, fizički testovi često su najbolji način za njegovu identifikaciju. Ovi testovi su osmišljeni da daju indikaciju mineralogije stijene, au slučaju vapnenca testiramo prisutnost kalcijevog karbonata u obliku kalcita.

Jedno od najboljih obilježja vapnenca je njegova tvrdoća. Budući da je gotovo u potpunosti napravljen od kalcita, vapnenac ima vrlo sličnu tvrdoću od oko 3 na Mohsovoj ljestvici tvrdoće. To znači da ako pokušate zagrebati površinu s novčićem, dio stijene bi trebao biti izgreban. Ako vidite da je nešto bakra ostalo na površini stijene, to znači da je tvrđi od penija i da nije vapnenac. Slično tome, ako pronađete oštar rub kamena i čvrsto ga pritisnete dok grebete noktom, trebalo bi ostaviti ogrebotine.

Možda najdijagnostičkija metoda za prepoznavanje kamenca je acid test. Idem u detalje o tome kako sigurno izvesti ovaj test s običnim bijelim octom u svom Praktičnom sustavu identifikacije stijena. Kalcit će snažno reagirati na razrijeđenu otopinu klorovodične kiseline, osobito ako ga prvo ogrebete ili naprašite. Ova reakcija je izvrstan način da se uoči razlika između vapnenca i dolomita, koji samo slabo reagira na kiselinu.
Prisutnost fosila odličan je pokazatelj da ste pronašli vapnenac. Fosili su također prisutni u drugim vrstama sedimentnih stijena poput pješčenjaka i škriljevca, ali su najzastupljeniji u vapnencu. Količina fosila koju vidite u stijeni također vam može pomoći da odredite vrstu vapnenca koju imate.

Čini se da smo već odgovorili na ovo pitanje ranije u ovom članku – vapnenac se sastoji od kalcijevog karbonata – konkretno u obliku kalcita. Ali pravi odgovor može biti malo složeniji od toga. Dakle, od čega se točno sastoji vapnenac?
Vapnenac je napravljen od kalcijevog karbonata u obliku kalcita ili aragonita, ponekad s manjim količinama magnezija. Uobičajeno je da se vapnenac formira kao aragonit prije pretvaranja u kalcit. Fosili su uobičajeni građevni blok vapnenca. Pijesak, mulj i glina ponekad se nalaze u manjim količinama.
Ponekad se kalcijev karbonat u vapnencu postupno transformira i zamjenjuje dolomitom. To se događa kada je prisutna velika količina magnezija i obično daje stijeni blago crvenkastu boju. Također je malo tvrđi od običnog vapnenca. Nešto magnezija može biti prisutno u vapnencu prije nego što se potpuno transformira u doloston.
Jedna od značajki koje definiraju vapnenac je ono od čega nije napravljen. Većina klastičnih sedimentnih stijena ima nešto mješavine pijeska, mulja i čestica veličine gline. Ali s vapnencem to obično nije slučaj.
Fosili koji se tako često nalaze u vapnencu napravljeni su od istog materijala od kojeg je napravljen ostatak stijene – kalcijevog karbonata. Ove su školjke tvrdi ostaci morskog života koji ostaju dugo nakon što je životinja umrla i često pomažu u formiranju tkiva vapnenačkih slojeva.